Grad Velika Gorica ima i veliki proračun. Plan prihoda i primitaka za ovu godinu iznosi nešto preko 163,5 milijuna eura, plan za 2024. bio je skoro 109 milijuna eura dok je izvršenje za 2023. godinu bilo 88.609295.254 eura.
Od tog iznosa nešto preko 20 milijuna eura odnosi se na pomoć od Državne riznice za plaće i rashode u osnovnim školama. Taj novac već ima svoju namjenu i on se samo prikazuje kao evidencijski podatak. I većina ostalog iznosa predviđenog planom već ima predviđenu namjenu, za plaće i za rad gradske uprave, proračunskih korisnika te za ostale stalne aktivnosti. Za kapitalne projekte i izgradnju novih objekata ali i preuređenje postojećih Grad se mora zadužiti. Za 2025. godinu planirano je zaduženje u iznosu od 19,3 milijuna eura (za izgradnju dječjeg vrtića, nerazvrstanih cesta...). Krediti se moraju i vraćati pa je za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova predviđeno skoro 4 milijuna eura. Jedini dodatni izvor sredstava za kapitalne projekte su EU fondovi. U zadnje tri godine najviše sredstava što se dobilo iz EU fondova bilo je namijenjeno za sanaciju prometnica nakon potresa.
Građani često misle da gradske četvrti i mjesni odbori imaju veće ovlasti nego što stvarno imaju, a i ne znaju koliki je njihov "proračun". Za ukupnu aktivnosti svih jedinica mjesne samouprave u 2025. planirano je 331.810 eura. Najmanji iznos za jednu jedinicu je 4.301 euro, dok je najveći iznos 10.445 eura (Velika Buna). Taj iznos je namijenjen za rad jedinica mjesne samouprave te za male komunalne akcije.
Ono što bi željeli da znate je da gradske četvrti i mjesni odbori sami nemaju mogućnosti za bilo kakav značajniji projekt, ne mogu urediti park, mogu samo kupiti dvije-tri sprave.
EU projekti su nedovoljno iskorištena prilika, a za sve kapitalne projekte grad se mora zadužiti i povlačiti nove kredite. Dodatne mogućnosti su da država financira projekte ili da se projekti provedu kroz javno-privatno partnerstvo (JPP).
Trenutačno najveći JPP ugovor u Hrvatskoj je za Zračnu luku Zagreb za koju privatni partner ima koncesiju od 2043. godine. Varaždin dosta koristi JPP, a Osijek je tako izgradio autobusni kolodvor (kapitalan trošak od 15.926.737 eura, koncesija do 2037.).
Da li bi i Velika Gorica trebala razmisliti o JPP-u za neke projekte ili ima mogućnosti da se rashodi smanje pa da se ne mora za svaki kapitalan projekt posezati za kreditom?!
